U nedjelju, 17. kolovoza u palači Sponza, u sklopu 76. Dubrovačkih ljetnih igara Festival održano je predavanje "Šest desetljeća strateškog partnerstva Igara i Linđa" nakon kojeg je pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda održan vokalno instrumentalni koncert "Etnofonija". Sve instrumentalne dionice za koncert pripremio je voditelj orkestra Enes Omerčahić, dok je Vedran Ivanković, voditelj zbora pripremio vokalni dio programa. Povjesničar umjetnosti i suautor monografije o Linđu, koja je u pripremi, Ivan Viđen, publici je približio neraskidivu vezu između Linđa i Igara koja traje još od 1967. godine. Nazočnima se uvodno obratio ravnatelj Linđa Vlaho Kljunak.



FOTO: Nikša Raguž Lučić

Povodom 60. obljetnice djelovanja Folklornog ansambla Linđa u sklopu 76. Dubrovačkih ljetnih igara u atriju palače Sponza priređena je posebna večer prigodnog naziva "Linđo i Igre: Šest desetljeća strateškoga partnerstva".

Najprije je kroz dugu povijest suradnje Festivala i Ansambla okupljene proveo povjesničar umjetnosti i uz Ivicu Kipru suautor monografije o povijesti Linđa - Ivan Viđen.

Okupljene je pozdravio ravnatelj FA Linđo Vlaho Kljunak koji je podsjetio kako je u ovoj obljetničkoj godini za Linđo predviđena serija predavanja o radu Ansambla, a suradnja s Igrama je jedna o važnijih stvari koje u tom kontekstu treba spomenuti. Izrazio je zahvalu festivalskom vodstvu što je ovaj događaj uvrstilo u službeni program. Kao mali znak pažnje, bukete cvijeća uručio je vršiteljici dužnosti ravnateljice Marijeti Radić Grabovac i umjetničkoj ravnateljici Martini Filjak.

Viđen je rekao kako su podaci izneseni u predavanju temeljeni na istraživanjima njega i Kipre koji upravo rade na monografiji o Linđu a koja bi svjetlost dana trebala ugledati koncem ove godine. Pokazao je fotografiju svečane ceremonije Otvaranja Igara 1979. koja upravo prikazuje Linđovce. Podsjetio je na tekst autora Đorđa Šaula u Dubrovačkom vjesniku gdje je Linđo nazvan ‘četvrtom folklorističkom silom na Igrama?‘ a koji je objavljen 1967. nakon prvog nastupa Linđa na Dubrovačkim ljetnim igrama. Naglasio je važnost teksta jer se taj izraz koristio dugo nakon objavljivanja.

- Zašto strateško partnerstvo?! To je široko i trajno usmjerenje ovih dvaju ustanova. To nije trend trenutka ili jednog vremena, već jedan dio kulturne politike Dubrovačkih ljetnih igara. Folklor je od prvog dana bio prisutan na Dubrovačkim ljetnim igrama. 13. rujna 1950. nastupilo je nekoliko folklornih grupa na Igrama: jedna s Lastova, Moreška iz Korčule, Kumpanija iz Blata, folklorna grupa iz Čilipa te Bokeljska mornarica. Od 1953. redovito je nastupao ansambl Lado iz Zagreba, od 1954. Tanec iz Skopja, a od 1958. Kolo iz Beograda. Nije nevažno usmjerenje Igara prema folkloru, naveo je Viđen.

FA Linđo svoj prvi nastup imao je 8. listopada 1965. Godine 1956. u Dubrovačkom je objavljena vijest da je na Savjetu Dubrovačkih ljetnih igara dana inicijativa da se osnuje jedan stalni ansambl narodnih plesova i pjesama, a imenovana je i posebna komisija koja je trebala vidjeti je li to moguće realizirati. Osnovne postavke ansambla koji je osnovan devet godina kasnije ocrtane su upravo u toj odluci Savjeta DLJI, a važno je dodati kako se i ranije razmišljalo o osnivanju posebnog ansambla u Dubrovniku.

Naglašeno je u jednom tekstu iz 1956., opet u Dubrovačkom, kako su Dubrovačke ljetne igre važne za turizam. Zanimljivo, kao ilustracija za najavu tadašnjih Dubrovačkih ljetnih igara korištena je fotografija koja prikazuje folklor! U statutu Igara 1958. izričito se spominju folklorne manifestacije, spominju se i u statutu 1966. Glazba, drama i folklor i tad su bile važne festivalske stavke. Kolo, Lado i Tanec bi prema bilješkama iz 1960-ih godina imale po tri izvedbe, a postavilo se i pitanje izvedbe opere.

9. kolovoza 1967. održan je prvi nastup Folklornog ansambla Linđo na Dubrovačkim ljetnim igrama. Zabilježeno je kako su nošnje posebno privukle pažnju publike, a dubrovačke novine detaljno su tad pratile Igre.

- Te 1967. Lado, Tanec i Kolo imali su po četiri izvedbe. Na inzistiranje uprave Igara, bilo je angažirano 52 domaća i 36 inozemnih novinara, a za Dubrovački vjesnik ‘outsourceani‘ su Đorđe Šaula, Tomislav Ladan i Jure Kaštelan... Zanimljivo je kako je Šaula 1967. napisao i jednu vrlo lošu kritiku o nastupu makedonskog ansambla Tanec na Igrama. Detaljno je Šaula kao glazbeni kritičar pratio izvedbe na Festivalu. Vrlo indikativno, početkom 1967. Linđa nije bilo na preliminarnom programu Igara, tek je kasnije dodan. Te večeri kad je Linđo 1967. prvi put nastupio na Igrama, izvodila se "Dubrovačka trilogija" a recital je imao austrijski orguljaš Hans Haselböck. Program prvog predstavljanja festivalskoj publici sadržavao je 14 točaka, a sve četiri večeri Linđo je imao isti program. Ostala tri ansambla koja su te godine nastupili na Igrama imali su veću programsku knjižicu, a Linđo je dobio tek mali letak. Iznio je Viđen reakciju čitatelja iz 1968. koji ispravlja naziv objavljen u Dubrovačkom i navodi točni službeni naziv "Linđo ansambl narodnih plesova i pjesama naroda Jugoslavije".

- Linđo je tad morao imati obzor čitave Jugoslavije te opširan i ozbiljan repertoar - naveo je Viđen koji je pročitao dijelove Šaulove čuvene kritike iz 1967. te je naveo kako se upitnik na kraju naslova "Četvrta folkloristička sila na Igrama?" ne odnosi na kvalitetu izvedbe, nego je pogled na budućnost ansambla koji je imao sjajan početak. Da je početak zaista bio sjajan govori i još jedan podatak: ravnateljica Festivala, Fani Muhoberac, u jednom internom aktu, u financijskom izvješću Igara iz 1970-ih godina, hvali Linđo kao profesionalni ansambl te naglašava kako su Linđovci sami nabavili "fundus nošnji bez i dinara dotacije". Dodala je kako se "jedna izvedba Linđa znatno bolje može prodati nego bilo koja druga izvedba".

Dubrovačke novine pratile su nastupe Linđa, a komentirao je Viđen da, samo ako se uzmu razgovori sa Sulejmanom Muratovićem koje je davao za Dubrovački, dao bi se napraviti dobar kompenzarij o povijesti Linđa na Igrama. 1977. obilježeno je 10 godina Linđa na Igrama, održana je svečanost, prigodna konferencija, obljetnički koncert, a zabilježeno je kako je Linđo dotad održao 73 nastupa na Festivalu. Pokazao je Viđen fotografije s nastupa s tarace Revelina te naglasio kako je zbog ratnih razaranja dosta materijala uništeno i oštećeno pa je lakše doći do materijala iz 1960-ih i 1970-ih, nego primjerice iz 1980-ih godina...

Godine 1987. obilježeno je 20 godina Linđa na Igrama, 80-ih godina je Linđo nastupao na više lokacija jer je bilo problema oko Revelina... Revelin je već 1956. bio detaljno iskorišten od Igara, tad je izveden opera, Verdijev "Otello" u režiji Vladimira Habuneka.

- Kao što je Lovrjenac postao sinonim za Hamleta, tako je Revelin postao sinonim za Linđo, poručio je Viđen.

Na poziv redakcije, 1990. Đorđe Šaula objavio je u Dubrovačkom vjesniku novu kritiku, svoj osvrt na 25 godina Linđa, a kazao je predavač kako je on došao kao odjek onoga što je napisao u svojoj ‘proročanskoj kritici‘ u kolovozu 1967.

Linđo je vremenom postao glavni nositelj folklora na Igrama, a pokazao je Viđen fotografiju nastupa Linđa od 17. kolovoza 1994.

- Linđo je kao i Igre pratio svoj grad i svoju publiku, prolazio sa svojim gradom sve dobre i loše momente, sazrijevao je do dana današnjeg i kao što kaže Đorđe Šaula, ostao je vječno mlad. Ako je Dubrovački simfonijski orkestar stariji brat Igara, Linđo mu je onda mlađi brat, zaključio je Viđen na kraju svog izlaganja.

Nakon predavanja izveden je vokalno-instrumentalni program pod nazivom "Etnofonija". Na repertoaru su bile izabrane vokalno-instrumentalne točke iz Linđovog repertoara. Izvedene su skladbe iz svih dijelova Lijepe naše te je predstavljen orkestar, zbor, muška i mješovita klapa, a publika je imala priliku čuti gotovo kompletan instrumentarij s kojim Linđovci raspolažu. Orkestrom je dirigirao Siniša Leopold koji je publici vrlo nadahnuto objašnjavao sve što je mogla čuti te večeri, a citirao je etnokoreografa i etnologa Ivana Ivančana (inače otac aktualnog umjetničkog ravnatelja FA Linđo Andrije Ivančana) poručivši: "Živjeli mladenci! Živio Linđo!"

Na kraju je ‘La musica di notte‘ odzvanjala Sponzom, publika je oduševljeno i gromoglasno zapljeskala, posebno je pozdravljen i prisutni Sulejman Sule Muratović.