NEKE NOŠNJE TEŠKA SRCA PUŠTAMO NA POZORNICU
28.05.2025
Drugo, u nizu od šest predavanja, povodom obilježavanja 60. obljetnice Folklornog ansambla Linđo održano je u srijedu u Linđovoj lađi u Lazaretima. Tema pod naslovom: "Moja, tvoja, naša nošnja: O fundusu Folklornog ansmbla Linđo" privukla je veći broj zainteresiranih, uglavnom Linđovaca, ali i onih koji dio svoga života nisu proveli u ansamblu. Predavačice, inače zaposlenice Linđa mag. etnologije Marica Vlahinić voditeljica fundusa i Tajana Kera, garderobijer i dipl. restaurator tekstila vodile su nas kroz šest desetljeća linđove priče o bogatom fundusu i kako se on formirao.
Nisu se zaplele u kompliciranost stručnih izraza, već su na pitak i svakome razumljiv način objasnile svu težinu višedesetljetnog očuvanja i održavanja nošnji. Posebno je zanimljiv bio dio u kojem su, nakon razgovora s osnivačem Linđa Sulejmanom Sulom Muratovićem i njegovom suprugom Višnjom, prepričale kako su i od koga došle prve nošnje u Grad. Tako smo saznali mnoge detalje i o nabavci prvih kompleta, od kojih su neki i danas na Linđovoj sceni.
- Zahvaljujući velikoj velikoj produktivnosti ansambla i turizmu koji mu je uvijek čvrsto držao leđa s brojem nastupa, članova, koreografija rastao je i fundus, a raste i dan danas. Nabavljanje nošnji u vrijeme nastajanja ansambla i kroz širenje repertoara iziskivalo je veliki rad i trud, puno terenskog rada, istraživanja i ponekad mukotrpan tempo, što doznajemo u razgovoru sa Sulom koji je prve nošnje, prije nego se Grad uvjerio u važnost Linđa, plaćao svojim novcima - rekla je Marica Vlahinić, nastavivši priču o nošnjama, ali ne zaboravivši se poimenično zahvaliti svima koji su sudjelovali u stvaranju garderobe i cijelog fundusa kojim Linđo danas raspolaže.
Kazavši kako su u tijeku pripreme za proslavu 60. obljetnice, Tajana Kera je istaknula kako njih dvije punih deset godina brinu o nošnjama, koje su u uporabi na pozornici, ali i kako su uložile ogroman napor kako bi se najprije popisale, a potom i konzervirale sve one koje se danas ne upotrebljavaju.
- Izvršena je detaljna inventura u obliku fotodokumentacije, povijesno - umjetničke obrade, te je opisano trenutno stanje. Rezultat je popis i opis gotovo 2000 dijelova narodnih nošnji iz: Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Kosova i Makedonije. Nakon toga je uslijedila preventivna konzervacija, suho i mokro čišćenje predmeta ovisno o stanju i materijalima - istaknula je Tajana Kera.
Što se tiče aktivnog dijela fundusa, tj. nošnji koje se danas mogu vidjeti na Linđovim nastupima, nošnje su zaštićene restauratorskim materijalima, a na svakom ormaru je popis svega što se u njemu nalazi kako bi se svakome bilo lakše snalaziti.
- Održavanje ovakvog jednog fundusa je vrlo zahtjevan i konstantan proces jer već dok se jedna koreografija dovede u red, sljedeća vapi za pranjem i peglanjem. Osim te, konstantna mijena su i članovi koji dolaze i odlaze iz Ansambla, i taman kad vam se učini da ste jednu generaciju naučili kako uzeti, koristiti i spremiti nošnje nakon korištenja, već na njihovo mjesto dolaze novi kojima se trudimo usaditi ljubav i poštovanje prema onome što imamo, jer su neki "komadi" zaista toliko rijetki da ih ponekad teška srca puštamo na pozornicu - rekle su predavačice, koje su na publiku iskreno prenijele kako su s gledišta struke oplemenjene jer su se cijelim procesom rada u fundusu ispreplitale njihove struke i znanja stečena školovanjem te su ih prenosile jedna drugoj. Skromno su priznale kak su 'nadobudno' krenule raditi prema smjernicama koje nalaže struka te u želji da zadovolje svoja predznanju više puta nalazile na kompromise, jer je folklor specifična tema i s gledišta etnologije i s gledišta restauracije i konzervacije. Srećom, njihovo dugogodišnje prijateljstvo istkano Linđovim nitima pomoglo im je u cijelom procesu i svim nedaćama s kojima su se susretale.
Na samom kraju, aktualni umjetnički direktor Linđa Andrija Ivančan se zahvalio predavačicama kazavši kako ne postoji društvo u Hrvatskoj koji ima stručnije i educiranije osobe na takvim mjestima, dok im se bivši umjetnički direktor Sulejman Muratović obratio riječima: "Blago onom tko vas ima!" Spomenimo i kako se nazočnima u uvodu obratio ravnatelj Vlaho Kljunak pozvavši sve Linđovce da u što većem broju sudjeluju u programima koje je Ansambl pripremio za obljetničku godinu.
