BUNJEVAČKI PLESOVI

Koreografija: Sulejman Muratović

Glazba: Đorđe Begu

 

Bunjevci su stanovnici nekih hrvatskih naselja oko Zrmanje, s jedne strane Velebita, u Liču i okolici te u Subotici i Bačkome podunavlju u Srbiji i Mađarskoj. U početku su živjeli uz Dinaru i sjeverni dio Svilaje, u područjima u kojima se prije provale Turaka govorilo štokavski i u kojima je u 15. stoljeću nastala nova ikavska akcentuacija. Gorštačko-pastirski element pomiješan je s ravničarsko-ratarskim. Izraz Bunjevci prvi se put javlja godine 1622. kao ime ovećega sela u Bačkoj. Kako su se ljudi u Bačku naseljavali dolazeći u različita vremena i s različitih strana, govor im nije posvuda isti; u gradovima i većim mjestima osjeća se mađarski i njemački utjecaj. Jezikom, nošnjom i nizom narodnih običaja (svadbenih, žetvenih, božićnih) jasno se izdvajaju od svojih susjeda. Sačuvali su velik broj narodnih pjesama; ističu se epske pjesme (groktalice) pisane u desetercu. Na sjeveru Vojvodine, u Bačkoj, žive Hrvati Bunjevci kojima je najomiljeniji ples bunjevačko kolo. U tom se plesu momciizmeđu sebe natječu u plesnim domišljajima; na čizmama imaju zvečke-zvončiće kojima postižu posebne zvukovno-ritmičke efekte.

FOTOGALERIJA: BUNJEVAČKI PLESOVI

Pregledaj fotogaleriju

Natag na plesove