LINĐOVE KLAPE

Prva audicija održana je 1964. godine, a od tada do danas u Linđu su
se smjenjivali naraštaji i naraštaji plesača i glazbenika.

Uz plesanje i sviranje neizostavno je išlo i pjevanje, koje je sastavni dio naše hrvatske kulturne baštine. Osim u samo trima plesovima na Linđovu repertoaru, starogradskim i valpovačkim plesovima te kontradanci, u svim drugim plesovima plesači pjevaju uz izvođenje plesnih figura. Međutim, osim pjevanja plesača za vrijeme plesanja, pjeva se i u stankama između plesova, tzv. glazbenim točkama. Tamburaški orkestar, osim što svira za vrijeme plesanja, izvodi tamburaška kola i pjesme iz raznih dijelova Hrvatske, ali se u pjevanju najviše bazira na dalmatinskoj klapskoj pjesmi. Klapsko pjevanje višeglasno je muško pjevanje podrijetlom iz Dalmacije, a danas je rašireno u cijeloj Hrvatskoj. Čisti harmonijski odnosi višeglasnih odnosa odraz su mediteranske kulture, tj. belkantističkoga pjevanja. Pjevači lijepa glasa osnivali su posebne družine, klape, da bi uživali u pjevanju i bili glazbenom dekoracijom u životu svojega mjesta. Pjeva se višeglasno, bez glazbene pratnje (a capella), ali i uz instrumente, narodna glazbala. Izvorno se pjevalo "na uho", što znači da nije bilo voditelja. Pjesmu povede najviši glas, a zatim se uključuju i drugi pjevači, pjevajući istodobno s vodećim glasom. Bitno je naglasiti da su se prijatelji udruživali i formirali klapu zato što su prijatelji, da bi se povezali u društvo kao skladne naravi, a ne zato što su tražili ljude po njihovim glasovnim sposobnostima. Klapsku pjesmu izvodi skupina pjevača, klapa (družina) sastavljena obično od 5 do 8 (nekad i više) pjevača, skupa prijateljâ. Kasnije su se počele osnivati ženske i mješovite klape. Pri Folklornom ansamblu Linđo 2012. godine osnovana je mješovita klapa. Sastavljena je od profesionalaca i amatera u muškom te od amaterki u ženskom dijelu klape. Djevojke koje pjevaju u mješovitoj klapi osim dalmatinskih, južnohrvatskih pjevaju i pjesme iz drugih dijelova Hrvatske uz pratnju tambura, gajdi, mješnica i drugih narodnih instrumenata.

 

Ženska klapa Folklornog ansambla Linđo osnovana je u veljači 2000. godine na inicijativu plesačica Ansambla Prvi se put ova klapa predstavila javnosti u kolovozu 2000. godine. Iako su od početka sudjelovanja ukupno osvojile 18 nagrada, najveći uspjeh na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, najprestižnijem natjecanju koje okuplja sve hrvatske klape, linđovice postižu 2009. godine, kada osvajaju apsolutnu pobjedu; nagradili su ih i stručni ocjenjivački sud i publika. Od međunarodnih uspjeha istaknut ćemo zlatno odličje na 13. međunarodnom festivaluzborskog pjevanja, koje je 2002. godine održano u Veroni (Italija). Mnogobrojni uspjesi, tridesetak nagrada i četiristotinjak održanih nastupa ukupno dovoljno govore o prepoznatoj kvaliteti, i kad je riječ o glazbenim kritičarima i kad je riječ o publici; ljubimice su gledatelja od samih početaka. O njihovu pjevu kritičari izjavljuju: "Intonativnom stabilnošću, glasovnom snagom i svježinom, uigranošću i rafiniranošću interpretacije, te izborom repertoara Ženska klapa FA Lindo zavrjeđuje svaku pohvalu." (Ivana Tomić-Ferić) Od diskografskih ostvarenja istaknut ćemo album: Mediterranean sounds - Croatia's mysticvoices FA Linđo. To je prvi klapski SuperAudio CD snimljen 2003., u suradnji s Nenadom Bachom i Johnom Holbrookom, višestrukim osvajačem Grammyja.

Klapa djeluje u sastavu:

  • Lina Ivanković - I. sopran
  • Ana Bačić Vukota - II. sopran
  • Luči Vierda - II. sopran
  • Paula Lazarević- II. sopran
  •  Margarita Dundić - I. alt
  • Fani Favro Bukvić - II. alt
  • Marija Puljić - II. alt
  • Ivela Matičević - II. alt.


  • Vedran Ivanković, voditelj klape

FOTOGALERIJA:

Pregledaj fotogaleriju